ERVIN POLJAK

nitko

Doživljajna pedagogija na Otoku prijateljstva

Glavni ciljevi projekta su: Unapređenje kvalitete odgojno-obrazovnih usluga djeci i mladima posebno onima koji žive u riziÄnim psihosocijalnim uvjetima, kroz iskustveno uÄenje u prirodnom ambijentu i u grupi vršnjaka.

I. Opis problema/potreba

Svjedoci smo ubrzanog i nekontroliranog tehnološkog razvoja, ubrzanog društvenog razvoja i procesa globalizacije koji za sobom donose nove sustave vrijednosti i niz novih problema.

Otuđenost od ljudi koji nas okružuju, otuđenost od vlastite osobnosti, sklonost idolima tj poistovjećivanju sa drugima, udruživanje u različite grupe pa čak i one koje manifestiraju različite oblike rizičnog i devijantnog ponašanja, a sve iz jednostavnog razloga-zadovoljavanjem potrebe za pripadanjem. Prije navedeni problemi postaju sve prisutniji u populaciji naše djece i mladih, a oni bi trebali predstavljati i kreirati našu budućnost. Djeca i mladi su izloženi i podložni nizu predrasuda koje su uzrokovane tradicionalnim odgojem, komunikacija unutar obitelji zamijenjena je video igricama, internetom ili pak gledanjem televizijskog programa. Djeca i mladi nemaju priliku učiti i stjecati znanja i vještine putem vlastitog iskustva već same puke činjenice i informacije upijaju iz knjiga, časopisa ili interneta. Sve to uzrokuje nerazvijanje punog potencijala svake mlade osobe, podložnost predrasudama, nepoznavanje sebe, svojih granica i mogućnosti, podložnost utjecaju drugih ljudi.

Djecu i mlade karakterizira znatiželja. Sada je pitanje kako oni svoju znatiželju zadovoljavaju. Neki putem časopisa, neki putem interneta, a neki životom na ulici. Na taj način oni traže svoje mjesto i ulogu u društvu.

U današnje vrijeme kada je većina roditelja okupirana materijalnim i egzistencijalnim pitanjima, sve manje roditelja kvalitetno provodi vrijeme sa svojom djecom, bilo u vlastitom domu, bilo u prirodi. Ljudi se više ne druže i posjećuju kao prije, sve se manje putuje u inozemstvo kako bi se upoznali drugi ljudi, običaji, kultura, što je jedna od ključnih stvari u uvažavanju različitosti i razvijanju tolerancije. Prava društvene vrijednosti kao što su umjetnost i kultura ostaju zanemarene.

Populacija djece koju namjeravamo obuhvatiti ovim projektom potiče iz socijalno ugroženih i depriviranih obitelji, mnogi od njih su i prognani iz svojih sredina i time predstavljaju sve prije navedene probleme na jednom mjestu.

Doživljajna pedagogija nudi alternativu tradicionalnom odgoju i obrazovanju u zaustavljanju tendencije rasta gore navedenih problema i u njihovom rješavanju.

Temeljna načela na kojima se zasniva doživljajna pedagogija su cjelovitost u doživljavanju i učenju, jačanje samo-aktivnosti djece, povezanost grupe (suradnja i odgovornost), zajedničko sudjelovanje u oblikovanju aktivnosti, usmjerenost na prirodu/ zaštitu prirode, poštivanje potreba djeteta, pomak od klasičnog autoriteta odraslih prema vođenju i suradnji djece i odraslih. Doživljajna pedagogija od svih svojih sudionika (stručnjaka, djece i mladih) traži potpunu uključenost i u pripremi i u provedbi projekta. Doživljajno-pedagoški pristup djecu prihvaća kao ravnopravne sudionike života skupine i daje im veću odgovornost za vlastito ponašanje. Očekivanja djece usklađena sa projektnim aktivnostima te je na taj način ostvarivanje ciljeva učinkovito. Opuštenost, ležerna atmosfera i osmijesi na licima sudionika odraz su međuljudskih odnosa i osjećaja bavljenja «zajedničkom stvari», ali ne opuštenosti i prepuštanju struji u pripremi i izvedbi samih doživljajno pedagoških aktivnosti. Naprotiv, aktivnosti doživljajne pedagogije duboko su promišljene.

Neposredna iskustva bliskog dodira s prirodom, zdravog načina življenja, učenje razumijevanja i prihvaćanja različitosti, poticanje na konstruktivne aktivnosti, učenje ili vježbanje praktičnih vještina, jačanje odgovornosti za vlastito ponašanje i zajednicu u kojoj žive, snažni su faktori zaštite – smanjuju rizik za autodestruktivna ili socijalno neprihvatljiva ponašanja.

Prenošenje znanja i vještina ne odvija se u verbalnom seminarskom stilu, kako se kaže «iz glave u ruke», već preko aktivnog suočavanja sa zadacima i problemima – «iz ruku u glavu».

Mi posjedujemo ljudske resurse educirane za primjenu u svijetu provjerenih i sve popularniji principa, od altruista nam je temeljem natječaja za dodjeljivanje otoka na korištenja dodjeljen otok Veli Pržnjak koji predstavlja idealno mjesto za provođenje aktivnosti.

Otok se nalazi sa južne strane otoka Korčule od kojeg je udaljen svega jednu morsku milju. Veličina otoka je oko 90 000 čm, a nama je na korištenje dano 60 000 čm. Otok nije stalno naseljen i time predstavlja idealno mjesto za provedbu doživljajno pedagoških projekata. Gotovo netaknuta prirodna okolina nudi sve uvjete za život u skladu s prirodom, neposredno upoznavanje flore i faune, a što je još važnije upoznavanje sebe i drugih koji nas okružuju.

Na otoku nema struje, a pitanje vode riješeno je jednom cisternom koja prikuplja kišnicu. Otok je potrebno urediti kako bi predstavljao sigurno mjesto za provedbu aktivnosti, a to zahtjeva popravljanje dotrajalog mola kao i gradnja novog ( za mogućnost sigurnog pristajanja u svim vremenskim uvjetima), potrebno je postaviti pumpe za vodu i nekoliko tuševa, raskrčiti teren za postavljanje kampa te omogućiti dovoz pitke vode. No sve te pripremne aktivnosti moguće je napraviti u kratkom roku, sa grupom volontera.

II. Opis iskustava, postignuća i sposobnosti udruge da provede predloženi projekt

Udruženje "PRIJATELJ" je hrvatska udruga osnovana početkom 1996. godine. Prema Zakonu o udrugama i Statutu organizacije upravna tijela udruge su Skupština koju čine svi aktivni članovi udruge, Predsjednik udruge tj. Potpredsjednik i Upravni odbor (5 članova). Predsjednik udruge predstavlja organizaciju, predsjeda Upravnim odborom i preuzima odgovornost za vođenje udruge u skladu s zakonom. Predsjednik udruge također upravlja radom udruge u skladu s odlukama Upravnog odbora.

Svoj prvi program “Društveni razvoj zajednice”, Prijatelj je započeo provoditi u svibnju 1996. Najvažniji rezultati tog programa ogledaju se u činjenici da su djelatnici udruge zadobili povjerenje i podršku različitih skupina u naseljima Kozari Bok i Kozari Putevi, osigurali besplatno korištenje prostorija Društvenog centra i proveli čitav niz socijalnih akcija u zajednici. Mnogobrojne aktivnosti koji su tada implementirane, a još uvijek se provode zbog zahtijeva i potreba korisnika; sportske, kreativne, pomoć u učenju, a doprinijele su korištenju prostora Društvenog centra koji je dotad bio korišten kao skladišni prostor. Velik broj aktivnosti i događanja dobro je posjećen, te se može reći da je takav način rada u zajednici uvelike doprinio povećanju razine samopouzdanja i građanske odgovornosti onih koji su sudjelovali u provođenju aktivnosti i radu Društvenog centra.

Misija djelovanja udruge je provođenje aktivnosti i društveno korisnih akcija (socijalnih akcija) u lokalnoj zajednici te poticanje i motiviranje mladih i njihovih obitelji na samo-organiziranje i suradnju u ostvarivanju građanskih inicijativa i zadovoljavanju potreba pojedinca.

Vizija Udruge je kvalitetno organiziran život u lokalnoj zajednici, u kojoj su zadovoljene društvene potrebe pojedinca, a dugoročna strategija djelovanja je provođenje programa i projekata s ciljem društvenog razvoja lokalne zajednice.

Uz program “Društveni razvoj zajednice”, od najznačajnijih programa Udruge izdvajamo “Prevencija društveno neprihvatljivih oblika ponašanja djece i mladih” i “Aktivno uključivanje mladih u društveni život zajednica Kozari Bok i Kozari Putevi” koji se kontinuirano provode od 1998. godine, "Poticanje dramskog, plesnog, scensko-likovnog i audiovizualnog stvaralaštva djece i mladih u naseljima Kozari Bok i Kozari Putevi", "Prema partnerstvu Vijeća mladih i tijela lokalne samouprave" i drugi.

Početkom ove godine Udruženje "Prijatelj" je osnovalo Društvo za doživljajnu pedagogiju "Prijatelj" (DDPP) kao stručno tijelo sa zadatkom osmišljavanja i provedbe konkretnih aktivnosti s ciljem unapređenja kvalitete odgojno-obrazovnih usluga djeci i mladima te poboljšanja kvalitete života djece i mladih, posebno onih koja žive u rizičnim psihosocijalnim uvjetima.

U svrhu ostvarenja ciljeva Društvo obavlja sljedeće djelatnosti: pruža stručne, neformalne odgojno-obrazovne usluge korisnicima; rad na stalnom stručnom i znanstvenom usavršavanju svog članstva; organiziranje stručnih sastanaka, kongresa, seminara, predavanja i tečajeva usavršavanja; surađuje sa srodnim organizacijama u zemlji i inozemstvu u svrhu što plodotvornijeg rada; promovira odgojno-obrazovne principe doživljajne pedagogije i iskustvenog učenja; njeguje i razvijanje načela doživljajne pedagogije među svojim članovima, u stručnoj javnosti, kao i u društvu u cjelini; sudjeluje u izradi prijedloga odnosno daje mišljenja o prijedlozima zakona, pravilnika, planova, preporuka i drugih akata koji se odnose na područje djelatnosti Društva; sudjeluje na domaćim i međunarodnim skupovima, seminarima i sl. koji su u vezi s ciljevima i djelatnostima Društva; pokreće druge odgovarajuće aktivnosti u skladu s osnovnim načelima doživljajne pedagogije; promoviranje i razvoj volonterizma

Članovi društva za doživljajnu pedagogiju "Prijatelj" su višegodišnji djelatnici "Prijatelja" i druge mlade visokokvalificirane osobe sa vizijom i odlukom da kreiraju i mijenjaju svijet u kojem žive.

Najznačajniji projekti koje je, osim predloženog, Udruga provela odnosno koje još uvijek provodi u proteklih 12 mjeseci su "Podrška građanima u preuzimanju aktivne uloge u zajednici" financiranom od strane AED-a i "Prevencija zlostavljanja i rizičnog ponašanja djece i mladih" odnosno "Djeca imaju pravo na svoja prava" financiranom od strane nizozemskog donatora Ministerios Globales i Ministarstva rada i socijalne skrbi (u 2003. g.). Oba programa temeljena su na uskoj suradnji s lokalnom samoupravom, Centrom za socijalnu skrb, školom i drugim subjektima u zajednici te pružanju direktne psihosocijalne, pravne i druge pomoći velikom broju djece, njihovim roditeljima i drugim građanima.

I. Ciljevi koji se postižu provedbom predloženog projekta

Glavni ciljevi projekta su:

Unapređenje kvalitete odgojno-obrazovnih usluga djeci i mladima posebno onima koji žive u rizičnim psihosocijalnim uvjetima, kroz iskustveno učenje u prirodnom ambijentu i u grupi vršnjaka.

Uži ciljevi projekta su:

Stvaranje baze educiranih volontera
Uređenje prostora za trajnu provedbu projekata u skladu s glavnim ciljem projekta odnosno Društva za doživljajnu pedagogiju.
Provođenje kampa
Utemeljenje doživljajne pedagogije kao nove pedagoške discipline na području Republike Hrvatske

Specifični ciljevi projekta:

Stjecanje doživljaja, spoznaja, znanja i vještina - temeljnih preduvjeta za pozitivan odnos prema prirodi i okolišu, odrastanje bez uvriježenih predrasuda prema nepoznatom i drugačijem,
Osvještavanje vlastitih osobina, mogućnosti i granica,
Osvještavanje sličnosti i razlika među ljudima,
Jačanje tolerancije (osvještavanje predrasuda) i uvažavanja različitosti,
Osvještavanje uloga u grupi vršnjaka,
Razvijanje svijesti o vlastitom ponašanju i odgovornosti za njega,
Jačanje empatije,
Vježbanje socijalnih i praktičnih vještina,
Razvijanje tjelesnih spretnosti,
Svjesni doživljaj vlastitih osjetila i umjetnosti,
Razvijanje odgovornosti za zaštitu prirode.

Osim navedenih specifičnih ciljeva koji se odnose na cijelu grupu uključene djece, u pripremnoj fazi projekta sa svakim se djetetom pojedinačno dogovaraju i individualni specifični ciljevi prilagođeni njegovim potencijalima i potrebama.

II. Korisnici obuhvaćeni projektom, njihov broj i struktura

Glavni korisnici projektnih aktivnosti su tridesetero djece u dobi od 12 do 14 godina. Grupa će biti formirana od po petnaestero djece (podjednako djevojčica i dječaka), korisnika psihosocijalnih programa Udruženja "Prijatelj" i po petnaestero djece u suradnji s centrom za socijalnu skrb. Djeca će biti selektirana po različitim manifestacijama rizičnog ponašanja i psiho-socijalnim uvjetima života u obiteljima.

U korisnike programa ubrajamo i polaznike edukacija za voditelje doživljajno-pedagoških kampova (dvadesetak osoba) od kojih će desetak odabranih biti u projekt uključeni kao volonteri.

Kroz promoviranje projektnih aktivnosti i doživljajne pedagogije, biti će srodnim udrugama i institucijama ponuđeno uključivanje i njihovih korisnika u program na Otoku Prijateljstva. DDPP će pružati tehničku i profesionalnu podršku. Stoga očekujemo da će broj djece i mladih direktno uključenih u projekt biti i znatno veći. Kapacitet otoka, nakon neophodnog početnog uređivanja, biti će 100 do 150 osoba.

III. Metode i vrste aktivnosti kojima će se projekt provesti

Glavni i specifični ciljevi projekta biti će ostvarivani kroz održavanje kampova temeljenih na osnovnim načelima doživljajne pedagogije.

Iskustveno učenje, ili «metoda vlastite kože», najefikasniji je način učenja. Neposredno iskustvo i kasnija refleksija omogućuju da sadržaji učenja budu jasniji, razumljiviji, zabavniji i dugoročno korisniji.

Projekt se vodi temeljnim načelima kao što su cjelovitost u doživljavanju i učenju, jačanje samoaktivnosti djece, povezanost skupine (suradnja i odgovornost), zajedničko sudjelovanje u oblikovanju aktivnosti, usmjerenost na prirodu/ zaštitu prirode, poštivanje potreba djeteta, pomak od klasičnog autoriteta odraslih prema vođenju i suradnji djece i odraslih.

Prenošenje znanja i vještina ne odvija se u verbalnom seminarskom stilu, kako se kaže «iz glave u ruke», već preko aktivnog suočavanja sa zadacima i problemima – «iz ruku u glavu».

Doživljajna pedagogija od svih svojih sudionika (stručnjaka, djece i mladih) traži potpunu uključenost i u pripremi i u provedbi projekta. Doživljajno-pedagoški pristup djecu prihvaća kao ravnopravne sudionike života skupine i daje im veću odgovornost za vlastito ponašanje. Očekivanja djece usklađena sa projektnim aktivnostima te je na taj način ostvarivanje ciljeva učinkovito. Opuštenost, ležerna atmosfera i osmijesi na licima sudionika odraz su međuljudskih odnosa i osjećaja bavljenja «zajedničkom stvari», ali ne opuštenosti i prepuštanju struji u pripremi i izvedbi samih doživljajno pedagoških aktivnosti. Naprotiv, aktivnosti doživljajne pedagogije duboko su promišljene.

Doživljajna pedagogija je u europskim zemljama široko prihvaćena odgojna metoda, posebno u posljednjih petnaestak godina.

Voditeljica projekta i ostali članovi projektnog tima su iskusni doživljajni pedagozi.

Područja iskustvenog učenja na projektu: o sebi, o svojim ulogama i odgovornostima u skupini vršnjaka, poznavanje i zaštita prirode, socijalne vještine, praktične vještine (održavanje vatre, postavljanje šatora, kuhanje, pecanje i sl.), doživljaj vlastitih osjetila, misli i osjećaja kroz kreativne i sportske igre (crtanje, slikanje, modeliranje, gluma, pjevanje, plivanje, ronjenje, gimnastika, nogomet, penjanje, odbojka, itd.). Iz područja iskustvenog učenja proizlaze specifični ciljevi projekta.

Kroz projekt postavljamo različita pitanja, te aktivno i svjesno zajednički tražimo odgovore na njih. Tko sam ja? Koja je moja uloga u skupini vršnjaka? Može li se ona mijenjati? Koja su moja prava i odgovornosti? Kako komuniciram? Što očekujem od različitih osoba? Po čemu smo slični, a po čemu različiti? Kako izražavam svoje mišljenje, kako doživljavam tuđe? Kako doživljavam uspjeh, a kako neuspjeh? Što me okružuje: poznajem li biljke i životinje u svojoj okolini? Na koje sam sve načine povezan s prirodom? Kako mogu zaštititi prirodu? Što vidim, čujem, dodirujem, kušam i njušim? Što mislim/ osjećam/ kako se ponašam kad...? Mogu li mijenjati svoje ponašanje? Kako mogu upotrijebiti ono što sam naučio?)

IV. Provedba aktivnosti prema Užim ciljevima projekta:

a) Stvaranje baze educiranih volontera

Jedan od temeljnih principa doživljajne pedagogije je individualizirani pristup u odgojnom radu. Za to je potreban relativno veliki broj educiranih voditelja. Stoga će se u početnoj fazi projekta organizirati edukativne radionice. Radionicama će prethoditi promotivne aktivnosti na fakultetima društvenih znanosti s naglaskom na pedagoška usmjerenja te u medijima. Očekujemo veliki interes, te će se prema aplikacijskim upitnicima izvršiti selekcija od 20 osoba kojima će biti omogućena edukacija.

Edukacija će biti provođena 5 radnih dana u ukupnom trajanju od 40 sati.

b) Uređenje prostora za trajnu provedbu projekata u skladu s glavnim ciljem projekta odnosno Društva za doživljajnu pedagogiju.

Organizirati će se volonterski kamp tijekom kojeg će se, u skladu sa prostornim planom i ekološkim normama, otok prilagoditi za siguran prihvat prvih korisnika. Kamp će trajati 14 dana, na njemu će sudjelovati 15-ak volontera koji će raditi na raskrčivanju staza na otoku, postavljanju pumpe za vodu i tuševa, raščišćavanju prostora za postavljanje kampa-šatora te ljetne kuhinje, popravku i izgradnji novog mola.

c) Kamp prijateljstva

Kamp će trajati 14 dana, a na njemu će sudjelovati 30 djece i 10 voditelja. Kamp će se održati u kolovozu 2005. na otoku Veli Pržnjak kod Korčule.

Svaki dan u kampu bit će ispunjen neposrednim iskustvima i doživljajima za koje djeca u svom uobičajenom okruženju nemaju priliku.

Djeca će svakodnevno biti uključena u posebno dizajnirane aktivnosti (npr. različite socijalno-interakcijske vježbe, priprema predstave na određenu temu), sportske i druge tjelesne aktivnosti, umjetničko-kreativne aktivnosti itd. prema unaprijed dogovorenom, ali, ukoliko grupa tako zajedno odluči, i promjenjivom, rasporedu. Posebno će se organizirati i provoditi aktivnosti koje zahtijevaju vanjske suradnike projekta (kao npr. botaničar, ronilac, jedriličar i sl.). Neposredno nakon aktivnosti, kao i na kraju svakog dana, s djecom će se razgovarati o tome kako su doživjeli situacije u kojima su se našli, što su primijetili, mislili, osjećali, što su naučili o sebi i drugima.

Djeca i voditelji–volonteri ravnopravno dijele odgovornosti za raspodjelu i pripremu obroka, pribavljanje drva za potpalu, odlazak u nabavku, čišćenje okoliša i sl. (aktivnosti koje izlaze iz kruga brige za životne potrebe uvijek organiziraju odrasli voditelji). Odrasli tako ne predstavljaju klasičan autoritet već zajedno s djecom prolaze kroz sve aktivnosti i uloge u kampu i u pravom smislu te riječi su voditelji

c.1.) pripremne radionice s djecom

U pripremnoj fazi, djecu – korisnike usluga Udruženja «Prijatelj» upoznat će se s projektom: ciljevima, okvirnim planom aktivnosti, mjestom i vremenom provođenja. Sa zainteresiranom djecom dogovorit će se kriteriji za uključivanje u projekt (npr. redovit dolazak na pripreme, uvažavanje druge djece i odraslih i sl.). Time se djeci omogućuje uočavanje izravne veze vlastitog ponašanja s unaprijed određenim i zajednički dogovorenim posljedicama.

Održat će se četiri vikend radionice u okolici Zagreba. Sadržaji radionica: upoznavanje sudionika kroz različite igre, upoznavanje okoliša, razjašnjavanje detalja i zajedničko planiranje aktivnosti središnjeg dijela projekta, sportske i kreativne aktivnosti, zajednička priprema obroka, održavanje prostora čistim i sl.

Teme i aktivnosti vikend-radionica nadograđivat će se jedna na drugu i činiti jedinstvenu cjelinu.

Pripremne vikend-radionice za djecu su izrazito važne. Osim što se kroz njih djeca tjelesno i psihički pripremaju za kamp, jača povezanost grupe, postavljaju se temeljna pravila i iskušavaju nove uloge koje će na kampu postati posebno značajne (npr. djeca se iskušavaju u pripremi hrane, organizaciji prostora, skupljanju drva za vatru, čišćenju prostora iza sebe i sl.).

Također se kroz vikend-radionice bolje upoznaju potrebe djeteta i s njim dogovaraju individualni specifični ciljevi.

d) Utemeljenje doživljajne pedagogije kao nove pedagoške discipline na području Republike Hrvatske

Do sada u Republici Hrvatskoj nisu provođene aktivnosti temeljene na osnovnim načelima doživljajne pedagogije. Pošto doživljajna pedagogija predstavlja kvalitetnu nadopunu tradicionalnom odgoju i obrazovanju, a europskim državama provodi se već dugi niz godina, sa vrlo uspješnim rezultatima, mi želimo našim korisnicima omogućiti usvajanja novih znanja i vještina, kroz iskustveno učenje. Uz brojne aktivnosti, doživljajno-pedagoški kamp omogućiti će djeci učenje iz iskustva samog življenja u drugačijim uvjetima – materijalno skromnijim, bližim prirodi, s drugim osobama s kojima moraju surađivati i dogovarati se žele li ostvariti zajednički cilj.

e) Prezentiranje kampa - tribina

Po završetku kampa i provedene evaluacije uspješnost kampa ćemo prezentirati stručnjacima, udrugama koje se bave djecom i mladima, studentima, medijima i svim ostalim zainteresiranim osobama. Prezentacija će biti u obliku tribine na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pošto je isti pokazao vrlo velik interes za doživljajno-pedagoške projekte.

Po održanoj prezentaciji biti će izdan i bilten projekta sa svim bitnim informacijama.

V. Evaluacija

Primjenjivati će se: evaluacija od strane voditelja, projektnog tima, volontera te evaluacija od strane sudionika u projektu. “Prijatelj” će posebnu pažnju posvetiti evaluaciji od strane sudionika u aktivnostima kroz upitnike, fokus grupe i druge tehnike.

Evaluacija projekta Otok prijateljstva sastojati će se od evaluacije Kampa te procesne evaluacije. Evaluacija je sastavna aktivnost projekta i biti će kontinuirani proces koji će se temeljiti na suradnji voditelja projekta, projektnog tima, volontera te svih ostalih sudionika uključenih u projekt. Planiramo provođenje unutarnje evaluacije koju će, provesti osobe izravno uključene u projekt.

Evaluacija projekta odnosit će se na samu organizaciju i provedbu svih projektnih aktivnosti ( da li su održane u skladu s planom, na koje poteškoće se nailazilo...) Glavni izvor informacija za evaluaciju biti će projektni tim te volonteri i djeca-korisnici.

Procesna evaluacija dati će odgovore na pitanja da li je projekt proveden u skladu sa planom te da li su i na koji način projektne aktivnosti utjecale na ostvarivanje postavljenih ciljeva. Iako svjesni teškoće mjerljivosti pojedinih ciljeva smatramo da je moguće temeljem kvantitativnih podataka doći do zaključka o utjecaju aktivnosti na zadovoljavanje ciljeva i djelotvornost projekta.